Quantcast
Channel: Le Médiateur-Umuhuza » Société
Viewing all 298 articles
Browse latest View live

La nouvelle aventure militariste des Americains légitime déjà la guerre civile comme la seule option réaliste pour le changement de régime au Rwanda(Dr. Th. Rudasingwa)

$
0
0

 

LES ÉTATS-UNIS APPELLENT À LA GUERRE CONTRE LES RWANDAIS: UNE RÉPONSE À L’AMBASSADEUR RUSS FEINGOLD PAR THÉOGÈNE RUDASINGWA.
En s’adressant aux citoyens du Rwanda, le 12 décembre 2014, le président Kagame a promis une guerre coûteuse aux défenseurs  de la liberté, des droits humains, de la justice et de la démocratie au Rwanda, et de la paix dans la région des Grands Lacs. Ces remarques belliqueuses de Kagame ont été amplifiées par la  ministre des Affaires étrangères, Louise Mushikiwabo, qui a écarté les FDLR comme étant des «bandits» et ces défenseurs de la liberté et de la paix comme étant des «enfants qui vendent des bonbons».
Le 30 décembre 2014, l’envoyé spécial américain pour la région des Grands Lacs, l’ambassadeur Russ Feingold, a déclaré aux journalistes que l’action militaire doit être prise contre le groupe armé rwandais FDLR. L’ambassadeur Feingold a ajouté que les «États-Unis sont prêts»  à soutenir une telle action militaire après l’expiration de la date butoir du 2 janvier 2015. Dans les coulisses, il y a des activités frénétiques de Kagame et Museveni à court-circuiter la SADC, et à déployer la force en attente de l’Afrique de l’Est, à faire remplacer la Tanzanie et l’Afrique du Sud par l’Angola, susceptibles ainsi de bénéficier du soutien des forces spéciales américaines.
L’Afrique, vous êtes prévenue de cette nouvelle aventure militariste dans notre milieu.

Les États-Unis ont de nouveau tort d’appuyer et de mener un choix politique ayant des conséquences graves et potentiellement catastrophiques pour les Rwandais et les populations de la région des Grands Lacs. Comme en 1994, lorsque le président Clinton et ses conseillers ont choisi d’ignorer le sort des Rwandais, ce qui a entrainé le génocide et les souffrances dans la région des Grands Lacs, maintenant son compatriote démocrate, le président Obama appelle à la guerre en RDC. Ceux qui ont déconseillé le président Clinton d’aider les Rwandais en 1994 occupent à présent même des postes supérieurs dans la Maison Blanche d’Obama, et ont désormais décidé que la meilleure option pour le Rwanda maintenant est de tirer sur les Rwandais. 

Premièrement, les FDLR ont réclamé un dialogue avec le régime de Kagame, tout en acceptant de déposer les armes. Le régime de Kagame a déclaré catégoriquement qu’il ne négociera pas avec les FDLR parce qu’elles sont constituées des génocidaires (malgré le fait que sur une période de 20 ans, le Rwanda a intégré des milliers de tels éléments dans ses Forces Rwandaises de Défense).

Les États-Unis partagent la position rwandaise en bloc, en ne différenciant pas des rangs ceux qui devraient rendre compte de leurs crimes, et ceux qui ont des demandes légitimes concernant la marginalisation des Hutus dans l’organisation politique après 1994. La responsabilité pour des crimes parmi ceux des FDLR qui sont responsables est un principe important qui doit être soutenu. De même, Kagame et sa clique, responsables des atrocités commises au Rwanda, en RDC et à travers le monde devraient également être tenus responsables.  

Deuxièmement, contrairement au M23, les FDLR ne se battent pas contre les casques bleus de l’ONU, ni les armées rwandaise ou congolaise. Pourquoi les États-Unis et le Rwanda devraient-ils penser qu’une guerre d’anéantissement contre ce groupe de Rwandais sera, cette fois, un effort viable et juste?

Troisièmement, un autre effort de guerre en RDC peut une fois de plus se transformer en guerre régionale et coûteuse, comme Kagame le veut et l’a promis, avec des conséquences humanitaires pour le peuple congolais et les rwandais réfugiés en RDC. Le bilan humain des Rwandais et des Congolais en RDC, largement attribuable aux guerres d’impunité de Kagame, permises par des politiques américaines de protection ont laissé plus de six millions de morts au cours des deux dernières décennies. Il y a plus d’un quart de million de réfugiés rwandais qui croupissent dans les jungles de la RDC. Est-ce que les États-Unis sont prêts à assumer la responsabilité d’une autre bien pire catastrophe humanitaire?  

Quatrièmement, les principaux artisans de la défaite du M23, notamment l’Afrique du Sud, la Tanzanie et la RDC ne souhaitent pas des solutions purement militaires qui ne prennent pas en considération la répression intérieure du Rwanda qui nécessite un dialogue pacifique, non seulement avec les FDLR, mais aussi avec l’opposition politique du Rwanda. Kagame a fermé l’espace politique. Il tue et emprisonne ses opposants. Incapables de persuader la SADC quant à la justification de la guerre, les États-Unis ont eu recours à de gros bâtons, un chéquier et des canonnières pour courtiser l’Angola et isoler la Tanzanie et l’Afrique du Sud.

Cinquièmement, l’action guerrière des États-Unis risque d’enflammer une situation déjà fragile et polarisée au Rwanda, au Burundi et en République Démocratique du Congo. Comme Kagame a exclu tout dialogue avec l’opposition armée ou politique à son régime brutal et répressif, et que son allié principal et puissant (Etats-Unis) appelle à la guerre, les voix pour un changement pacifique seront de plus en plus marginalisés puisque la guerre civile devient la seule option réaliste pour le changement de régime. Comme Kagame l’a promis, cela sera coûteux pour tous les Rwandais, y compris Kagame et ses acolytes, pour la région des Grands Lacs, ainsi que pour la communauté internationale. Tout comme le président Clinton a vécu avec une conscience chargée de culpabilité en raison de son incapacité d’agir en 1994, une tragédie rwandaise / congolaise concoctée par les Etats-Unis peut en effet être incluse dans l’héritage fatidique du président Obama en Afrique.

Les rwandais, les congolais, la SADC, les africains et les membres épris de paix de la communauté internationale devraient résister aux appels à la guerre lancés par les États-Unis et le président Kagame. Laissez plutôt les rwandais, soutenus par la SADC, l’unité africaine, et la communauté internationale, militer pour un dialogue pour la paix entre le régime de Kagame et les FDLR ainsi qu’avec l’opposition politique.

Les États-Unis devraient s’éloigner d’une politique militariste dangereuse axée sur Kagame qui soutient un régime brutal avec d’horribles violations des droits de l’homme au Rwanda, en RDC et à travers le monde. Une telle politique peut sembler positive à court terme, mais à moyen et à long termes, elle est contre-productive pour les intérêts nationaux américains. Plus important encore, elle va à l’encontre des principes fondamentaux de la liberté, de l’égalité et de la poursuite du bonheur sur lesquels reposent les Etats-Unis, et dont, même les malheureux Rwandais, en tant qu’êtres humains, réclament et méritent.

Dr Théogène Rudasingwa

Washington

Le 30 décembre 2014

E-mail: ngombwa@gmail.com

* Dr.Theogene Rudasingwa fut ambassadeur du Rwanda aux États-Unis, chef de cabinet du président Paul Kagame, et secrétaire général du parti au pouvoir au Rwanda, le Front Patriotique Rwandais (FPR). Il est le coordonnateur du Congrès National Rwandais (RNC), et auteur de « Healing A Nation, and Urgent Call ».


Paul Kagame, Umwami niwe mahirwe yonyine usigaranye yagukura mucyobo wowe ubwawe wicukuriye(Therwandan)

$
0
0

 

ntiyamira

03/01/2015 20:50   Politiki

Kuri Paul Kagame,

Nari natangiye umwaka nagaruye ikizere nibwira ko waba noneho wakabera wigiriye inama yo kudohorera Abanyarwanda ukagira icyo ubamarira ariko nasanze bisa naho ari ukwibeshya nkuko bisanzwe.

Nonese urabonako uzatobanga ukinisha ubuzima bw’abantu kugeza ryari???

Ndakugira inama ko imikino uyifasha hasi ugashyiraho itegeko rishimangira akanama (commission) kayobowe na Pastor Ezra Mpyisi gashinzwe kwiga ku itahuka ry’Umwami Kigeli V n’Impunzi zose z’Abanyarwanda.

Uwo uzaheka ntumwicisha urume, ibyo kuvuga ngo azaze hanyuma yibarize Abanyarwanda niba bamushaka nk’Umwami ndumva atariko bikwiye kugenda, ndumva ahubwo igikwiye ari ugutangira gukora ubukangurambaga bwumvisha Abanyarwanda icyo Umwami n’Ubwami bazamarira igihugu, bityo bigatanga n’ikizere ko koko atari impuhwe za Bihehe mumufitiye.

Ndongera kukwibutsa ko Umwami ariwe mahirwe yonyine usigaranye yagukura mucyobo wowe ubwawe wicukuriye.

Nongere nkwibutse ibyukwiye gukora:

1) Shyiraho itegeko rishimangira akanama kayobowe na Pastor Ezra Mpysi gashinzwe itahuka ry’Umwami Kigeli V n’Impunzi zose z’Abanyarwanda kanahabwe ububasha bwo kumvisha Abanyarwanda ibyiza by’Umwami n’Ubwami bugendera ku itegekonshinga

2) Ufungure imfungwa zifunzwe kumpamvu za politike

3) Usabe Imbabazi Abanyarwanda ku buhemu bwose wabakoreye, bakubabarire banakugumizeho ubudahangarwa ngo utazakurikirannwa mumahanga kubera amarorwa wakoreye inyokomuntu

4) Kurekura ubutegetsi ukasigira Umwami Kigeli V na Ministiri w’Intebe, ukava muri politike ubutayigarukamo.

 

Martin Ntiyamira

Victoria BC, Canada

http://www.therwandan.com/ki/paul-kagame-umwami-niwe-mahirwe-yonyine-usigaranye-yagukura-mucyobo-wowe-ubwawe-wicukuriye/

INKURU IRI KULI LE PROPHETE-UMUHANUZI (Anatole Kabanda)

$
0
0

INKURU IRI KULI LE PROPHETE-UMUHANUZI:
Umuyobozi w’akarere ka Rusizi, Nzeyimana Oscar, yatawe muri yombi !
109Comments
Tuesday 6 January 2015, 20:25

PADIRIMURENGERANTWARI, IYI COMMENTAIRE IRI HASI NYIBONYE MULI COMMENTS 60 ZIBANZA ZIRI KULI LE PROPHETE-UMUHANUZI. SINARINZI KO UTANGARIZA INKURU ABANTU NYUMA BAKAKWITA UMUGARAGU WABO, UMUMOTSI WABO NKUKO WISOMERA MULI IYI COMMENT IRI HASI NKUYE KULI LE PROPHETE

Onesphore Barigira dit:

Muli Canada haravugwa amakuru y\’umuntu uherutse kubaza mugenzi we bari mu kabari niba yibutse kureba ko UMUMOTSI wabo yasohoye inkuru zabo muli site ye \ »le Mediateur- Umuhuza\ ». Abunvishe abo bagabo bombi baganira baguye mu kantu kubona abo bantu berura bakavuga ko Padiri Murengerantwari uba mu budage ari umumotsi wabo kubera atangaza inkuru zabo ku bwami kuli site ye. Mwiyunvire namwe aho abo ugirira neza aribo bahindukira bakakwandagaza kumugaragaro ko uri umumotsi wabo. Urwishe ya Nka ruracyayirimo koko!!!

Site Web :
IP : 80.189.142.64

Ibaruwa yandikiwe President Obama (Rwandan Civil Society and political organizations of the Diaspora – RSCPO)

$
0
0

 

His Excellency Mr. Barack Obama                                                                            January 28, 2015

President of the United States of America                                                                   No: 001/RCSPO/RE0115

The White House

1600 Pennsylvania Avenue NW,

Washington, DC 20500

 

Object: UN decision to attack Rwandan Hutu refugees

              and Congolese civilians in Eastern DRC

 

Your Excellency Mr. President;

 

Following the United Nations (UN) decision, supported by the United States of America, to launch military operations against the Democratic Forces for the Liberation of Rwanda (FDLR) that will inevitably cause carnage amongst Rwanda Hutu refugees and Congolese civilians in the Democratic Republic of Congo (DRC), the Rwandan Civil Society and political organizations of the Diaspora (RSCPO) are dismayed by this unfortunate development and seek once again your personal intervention to prevent bloodshed and another unnecessary war in the African Great Lakes region.

 

In our memorandum dated September 24, 2014, that you received a copy, we provided a long list of obstacles that prevent a voluntary repatriation of these refugees as well as FDLR and made suggestions for a roadmap to a peaceful conflict resolution. However, it seems that despite our crystal clear explanations, despite the efforts of the Southern Africa Development Community (SADC) and the FDLR for a voluntary disarmament as steps toward a peaceful resolution of the Rwandan conflict, the United Nations favor an armed conflict ignoring the high risks of loss of life among the Rwandan Hutu refugees and Congolese civilians already shaken by 24 years of war that caused death of more than six million people in the area.

 

It is important to recall some facts that have marked the recent history of Rwanda and the negative role played by the UN and the rest of the international community, which role unfortunately is about to be repeated again as if we have not learned from the past.

 

RPF attacks Rwanda with the support of Uganda

It all started on October 1st, 1990, when a part of the Ugandan army composed of former Rwandan refugees  and some Senior Ugandan Army Officers of Rwandan descent grouped within the Rwandan Patriotic Front (RPF) attacked Rwanda. This was followed by a bloody 4 year war which culminated in the genocide of April 1994 triggered by the assassination of President Habyarimana of Rwanda along with President Ntaryamira of Burundi and their respective delegations, in an attack against the presidential plane over Kigali International Airport on the evening of April 6, 1994. The RPF took power in July 1994, and millions of Rwandans fleeing the subsequent massacres took refuge in neighboring countries, while many others joined Internal Displaced People (IDP) camps within the country under the protection of UN peacekeepers. It was at that point that the role of the UN and foreign powers became problematic and questionable through the following set of main events.

Arusha Peace Agreements

Indeed, after the signing of the Arusha accords that was supposed to end the armed conflict and the establishment of a transitional Government, it had been agreed that the United Nations will send a peacekeeping force to accompany the implementation of the new transitional institutions that would last 22 months. In addition, the UN forces had to secure some strategic infrastructures such as military camps and especially the Kigali International Airport.

 

Attack against the president and no investigation at all

Despite the presence of the UN forces, the Presidential plane was shot down by a missile as it was preparing to land at Kigali airport on the evening of April 6, 1994. Everyone on board was killed, including two incumbent Heads of State and all their aides. To date, no investigation has been conducted by the United Nations to clarify this terrorist act that triggered the genocide in Rwanda.

 

Unexpected withdrawal of the UN Peace Keeping Forces

Under the RPF threats, the UN withdrew its troops immediately after the outbreak of the genocide while any logical reasoning would have advocated for the strengthening of peace keeping forces at the time they were most needed. The Rwandan people will never understand what motives were behind that UN peacekeeping troops withdrawal at the height of the genocide.

 

A Biased Justice As Rendered by ICTR

By Resolution No. 955 of 8 November 1994, the UN Security Council established the International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR) with headquarters in Arusha, Tanzania to « prosecute persons responsible for genocide and other serious violations of International Humanitarian law Committed in the territory of Rwanda and Rwandan citizens responsible for genocide and other violations committed in the territory of neighboring States, between 1 January 1994 and 31 December 1994 « . After 20 years of service, only vanquished were tried and no single member of the RPF has appeared before that court despite the availability of credible information and reports involving the highest hierarchy of the RPF in the crimes covered by the court’s mandate including the attack against the presidential plane. You may recall that when Prosecutor Carla Del Ponte wanted to pursue her investigation into the role of the RPF and President Kagame in the attack against the presidential plane, she was quickly removed from office at the insistence of certain powers as it was in collision with Kigali regime. Her successor, Mr. Hassan Boubacar Jallow, has never mentioned this issue during his tenure. And ironically, some Hutus acquitted by that court remain in UN prison because no country, including the US, does want to welcome them on its soil, while some of these countries are home to their families. They cannot return to Rwanda for obvious security reasons. This problem would not have occurred if the ICTR had showed its willingness to judge all suspects, including those from the RPF currently in power in Rwanda.

 

Massacre of Internally Displaced People at Kibeho IDP Camp while the UN peacekeepers looked on

On 22 April 1995, the RPF army attacked with heavy weapons the Kibeho IDP camp in southwestern Rwanda. UN Peacekeepers that were on the promise to secure the camp failed their duty of protecting it and they simply found themselves powerless but only served in counting the dead bodies. More than 8,000 refugees lost their lives that day. To date, the UN has said and done nothing to prosecute those responsible for that massacre even though they all have been identified.

 

Attacks against UNHCR Refugees Camps and systematic massacres of Hutu refugee in Zaire

In November 1996, the RPF army, that has become national army of Rwanda, attacked with heavy weapons the United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR) camps settled in Zaire (now DRC) and housing thousands of Hutu refugees. The Mapping Report published on October 1st 2010 by the United Nations High Commissioner for Human Rights (UNHCHR) details how the RPF army carried out the systematic massacres of Hutu refugees under UN protection. The report estimates that more than 200,000 refugees have been massacred and concludes that certain acts may constitute acts of genocide. To date, there has been no follow up on the report findings now laying on UN shelves and therefore individuals specifically identified as responsible were never worried and have instead been promoted. One example is the current Minister of Defense of Rwanda, General James Kabarebe.

 

It should be recalled that the Hutu refugees, against which the United Nations has decided to conduct military operations are survivors of the RPF massacres since 1996 and who have been abandoned by the UNHCR and the international community to survive in the Congolese jungle under the lean protection of the FDLR against the Kigali regime whose objective in long run is their decimation.

 

The Rwandan problem is age-old and any military expedition will only aggravate the already fragile situation of millions of civilians. The RSCPO comes to you to seek your intervention as US president, but also a Nobel Peace Prize laureate, to avoid another massacre of innocent civilians. The advocated approach is that of a political dialogue between the current government on one hand; and on the other hand, refugees’ representatives, civil society, and all political oppositions including the FDLR, for a peaceful and definitive resolution of the Rwandan conflict.

 

It is not understandable how this approach to sit around a negotiating table that has been successfully tested in other countries such as Burundi, Uganda, Central African Republic (CAR), Sudan, Somalia, and Mali is not even considered when it comes to Rwanda.

 

Your Excellency Mr. President,

 

We conclude by recalling that the problem of the Rwandan conflict and its refugee’s problems is political and will not be resolved by military operations. A sustainable peace and mutual interests would be guaranteed after a genuine and substantive discussion on the responsibilities of each other in the Rwandan tragedy that will then form a basis for the development of strategies for a representative governance for all components of the Rwandan population.

 

Please accept, Your Excellency Mr. President, the assurance of our highest consideration.

 

                                                                                    For RSCPO

                      Pascal Kalinganire

 

Ijambo ry’Umwami muri ibi bihe by’icyunamo 2015

Requêtes SQL

Inyandiko mvugo y’inama yabereye i Buruseli ku wa 27-6-2015.

$
0
0

 
Inyandiko mvugo y’inama yabereye i Buruseli ku wa 27-6-2015.

Abatumije inama
 
CLIIR ihagaraliwe na  Yozefu Matata
CUPR ihagaraliwe na Jean Marie Vianney Ndagijimana
CORWABEL ihagaraliwe na Agnes Mukarugonwa
Institut Sendashonga
 Theodore Mpatswenumugabo

Abatanze Ikiganiro
 
Benzinge Boniface, umujyanama w’Umwami Kigeli Ndahindurwa JB  uba muli Amelika, bombi bakaba ali impunzi kuva muli  za mirongo itandatu (60). Yabaye umutware mu Kabagali sous chefferie ya Kinihira mu gihe cy’ubwami n’ubukoronize.
Sebatware Andre, yakoze imilimo myishi, halimo ubwalimu,kuba Bourgmestre wa Kirambo, Depite, Ministri muli Republika ya mbere na Prefe muli Republika ya kabili. Ubu abalizwa mu Bubiligi aho ali impunzi.
 Mukashema Esperance, wahungiye mu Buholandi. Muli Republka ya kabili yabaye  greffier mu rukiko,nyuma akora imilimo y’ubucuruzi muli Ets Sieva.
 Tuyishime Brigitte yigishije mu gihe cya Republika ya kabili, aba depite muli leta FPR Inkotanyi avuye mu buhungiro muli Repubulika ya Congo. Ubu ni impunzi mu Bubiligi.
 
Umurongo w’ibyigwa
Umurongo w’ibyigwa watangajwe mu gifaransa ni “Rwanda: Gouvernance et Exil”, twakwita “ Rwanda : imikorere y’ubutegetsi n’ikibazo cy’impunzi ”.
Inama yayobowe na Mpatswenumugabo Theodore. Yabanje guha ikaze abitabiliye ubutumire bose,asobanulira abali mu nama icyo inama igamije: gusesengura no kwiga  igitera ubuhunzi, no kwigira hamwe umuti w’ubuhunzi.
 Mw’ ijambo rye ryo gutangiza inama, yatanze mu gifaransa kandi ryometse kuli iyi nyandiko-mvugo, yibukije uko ubuhunzi bwagiye bukulikirana ku ngoma zasimburanye mu Rwanda. Yahereye ku byabaye ku Rucunshu muli 1894, imyaka ijana mbere y’amarorerwa yiswe jenocide. Yibukije ibyagiye bitera guhunga (1960, 1973, 1981, 1994, 2010-), uko impunzi zagiye zifatwa mu bihugu byazakiliye, anerekana aho buli ngoma yateshutswe (occasions manquées) mu kubonera ubuhunzi umuti. Yibukije uruhare rw’impunzi mu bukungu bw’uRwanda (contribution à la balance des paiements), asoza asaba buli wese mu batanga ikiganiro kudufasha kumva neza ibibazo  ahereye ku buzima bwe n’uko yumva ibibazo, n’umuti wabyo.
Mu guha ijambo abatanze ikiganiro yahisemo guhera ku mukuru hagasoza umuto.
Boniface Benzinge,umukambwe w’imyaka 81, yasobanuye imilimo yakoze y’ ubutware, ukuntu yaje gufungwa muli 1960, agafunguzwa na Loni (ONU). Yibukije uko Umwami Kigeli yahejejwe hanze n’uko muli icyo gihe yahataniye ubwigenge bw’u Rwanda. Yasobanuye uko abakoroni  b’Ababiligi bahejeje Umwami hanze y’igihugu, asaba ko abantu badakwiye gukomeza  kwitirira MDR Parmehutu cyangwa ilindi shyaka nyarwanda kwirukana Umwami mu gihugu. Yasobanuye imfu zimwe z’abantu bagiye bicwa bikilitirwa Ubwami cyangwa Parmehutu. Usibye kuba bimwe yarabyiboneye n’amaso ye, yishinjikilije n’inyandiko za JP Harroy wahoze ali Gouverneur wa Rwanda- Urundi, na Colonel BEM Guy Logiest wayoboye abasilikare akanategeka u Rwanda mu gihe cy’imyivumbagatanyo yo muli 1959-60 na mbere y’ubwigenge.
Benzinge yibukije uko ingoma zagiye zisimburana n’amacakubiri akomeza kuranga abanyarawanda, abasaba  gushishoza no  gushakira hamwe umuti w’ibibazo byabo. Yasabye ko abantu batitiranya Ubwigenge, Republika, Démocratie, Monarchie na  Féodalité no kwilinda gukomeza kwishingikiliza ku moko. Yagejeje  kubari aho indamutso n’ubutumwa bw’Umwami Kigeli udusaba guhulira ku meza amwe( table ronde) tukaganira ku bibazo byose mu bwubahane tubwizanya ukuli.
Yashimangiye ko Umwami Kigeli adashyigikiye abamena amaraso, yibutsa ko yabujije Inkotanyi gutaha zirasa abanyarwanda, ahubwo ko zasaba imishyikirano, ziranga zibirengaho, akaba ali nayo mpamvu atigeze atahana na zo kuko we yifuza amahoro ku banyarwanda bose no kureka amacakubili.
Sebatware Andreya, umukambwe w’imyaka 76,  yibukije amarorerwa yakorewe akarere ka Buberuka-Ndorwa kuva muli 1907 kugeza muli 1912, nyuma y’icyo bise ubwigomeke bw’umutwa Basebya n’urupfu rwa padiri Loupias wirengejwe na Rukara rwa Bishingwe, byateye abaturage benshi guhungira mu Bufumbira (Uganda). Byaje kugera n’aho Nyilimbirima mwene Musinga ahungiye i Bugande (1910) ali kumwe n’abagaragu n’abatware benshi.Yibukije kandi ko muli za 1950 babaraga abanyarwanda n’abarundi barenga ibihumbi 650 ( 650 000) bali barahungiye mu bihugu byakoronijwe n’abongereza, akaba ali na byo byatumye Loni isaba uBubiligi kwita ku majyambere y’abaturage ya Rwanda-Urundi.
Sebatware yasobanuye ko kudataha kw’impunzi zo muli 60 ali ukutumvikana kwazo na republika ya mbere byaranzwe n’ibitero by’Inyenzi byajyanaga no kwihimura ku batutsi bali barasigaye mu Rwanda.Yasobanuye kandi ko Inkotanyi zateye hali hasigaye iminsi mike kugirango ikibazo cy’impunzi kibonerwe umuti ( roporo yali itegrejwe  mu kwa mbere 1991).   
Sebatware yatangajwe n’uko Loni itabonekera igihe n’ukuntu ikunda guca iruhande cyangwa kudafasha ibihugu byacu kubonera umuti nyawo ibibazo bihura nabyo. Yarangije yibutsa ko  amarorerwa yabaye mu Rwanda atagomba guhinduka icyaha cy’inkomoko ( icyaha ni gatozi), anasaba ko abanyarwanda bakwigira hamwe ibibazo byabo. Arasaba ko Loni yakora uko ishoboye ikabafasha kubiganiraho. Kuli we kwitabaza no gusubira mu masezerano y’ Arusha  niyo nzira nziza.
Mukashema Esperance ni umucikacumu w’ubwicanyi bw’Interahamwe n’Inkotanyi. Yasobanuye ko atamenye ubutegetsi bwo ku ngoma ya Kayibanda, aliko n’ubwo yali muto, yibuka iyirukanwa ry’abatutsi mu kazi n’amashuli kuko byanabaye ku muryango we. Yasobanuye ko abatutsi babonye agahenge Habyalimana afashe ubutegetsi, yibutsa ko hali abatutsi bali bakomeye mu bucuruzi,ndetse hakaba harabonekaga abatutsi bakomeye no mu nzego z’ubutegetsi. Kuli we ikibazo cyabaye muli Leta ya Habyalimana ni iringaniza mu mashuli ryibasiraga kudindiza abanyenduga n’abatutsi. Yemeje ko kuli we ubusumbane mu banyarwanda butali bukabije.
Yasobanuye ukuntu ingoma ya FPR irangwa no kwikubira iby’igihugu, kwambura (kubohoza), kurobanura n’umutekano muke, akaba ali nabyo bituma habaho ubuhunzi mu moko yose. Umuco muke, gukulikirana no guhiga abantu mu buhungiro na byo biri mu biranga ingoma ya FPR.
Yashoje ijambo rye yifuza ko abanyarwanda basasa inzobe bakabonera umuti ibibazo byabo bituma bamwe bava mu buhunzi abandi babujyamo.
 Tuyishime Brigitte yakoze imilimo y’ubwalimu, akora muli Ministeri ishinzwe amashuli makuru n’ubushakashatsi muli republika ya kabili, ahungira muli Congo, agarutse aza kugirwa depite wa FPR. Yamaze ku budepite imyaka itanu, ananiranwa n’ingoma ali bwo ahise ahunga muli 2005.
Mu kiganiro yatanze yasobanuye agasuzuguro karanga ingoma ya FPR n’akababaro k’abaturage, atibagiwe ukuntu babatikijwe bitwaje ikiswe intambara y’abacengezi. Yabwiye abali bali aho ko  mu budepite, we na bagenzi be nta bwinyagambuliro bagiraga kuko usibye gutora ukulikije amabwiliza, buli wese yagendaga yikandagira ku buryo nta n’uwantinyukaga kubaza ibyo batamubwiye. Ku byerekeye ubuhunzi, yasobanuye ko kuli we, FPR ifite gahunda ndende igamije kubuza ubwinyagambuliro buli wese,akaba ali nayo mpamvu idaha impunzi agahenge.
Mu rwego rwo kugirango ishyaka lili ku butgetsi ryerekaneko abagore bahawe agaciro, ryahaye imyamya abagore benshi, aliko amabwiliza babaha usanga akenshi ntaho ahuriye no guteza imbere abali n’abategarugori, usibye ko nta n’ijambo ligaragara bagira. Mbese usanga ali ab’umulimbo gusa.
 Kungurana ibitekerezo
Mu mwanya w’ibibazo no kungurana ibitekerezo, hagaragaye ibitekerezo byinshi kandi byiza.
Mu bibazo byabajijwe no mu bitekerezo byatanzwe twavuga nk’ibyerekeranye n’inama  zabaye zo kwiga ikibazo cy’impunzi, imyivumbagatanyo yo muli 1959 n’ihunga ry’Umwami,  icyo umuryango w’abibumbye (ONU) wadufasha muli ibi bibazo, ibijyana  na za gahunda zijyana na Ndumunyarwanda,…
Ku bijyana n’Umwami n’Ubwami, Benzinge yabanje gusobanura uruhare rukomeye abakoloni bagize mu byabaye mu Rwanda, yibutsa ibyo Harroy na Colonel Logiest biyandikiye ubwabo, atanga n’ingero y’ibyakorwaga n’abahagarariye ubutegetsi bw’Ububiligi.
Yibukije ko ali nyuma y’urupfu rwa Loupias, abakoloni bahise bakuraho abatware b’abahutu bose mu gihugu,dore ko abazungu bagera mu Rwanda basanze haliho abatware b’amoko yose mbere y’uko  bimakaza abatutsi. Yasobanuye ko abahutu bake cyane bagizwe abatware muli za 50 byatewe n’ihatana ry’Umwami  Rudahigwa. Yasobanuye kandi ukuntu abazungu bakoze amarorerwa muli za 1959/60 bakabyitirira  abahutu n’ingoma ya Kayibanda. Yatanze urugero rw’ukuntu Major Tulpin yishe abakuru ba UNAR bikitirirwa abaparmehutu. Abo barunari biciwe mu Ruhengeri halimo Bwanakweli Prosper, Rwagasana Michel, Burabyo, Ndahiro, Afrika Etienne, Rutsindintwarane Yozefu na Ndazaro Lazaro.
Ikindi yasobanuye ni uko Umwami Kigeli yagiye mu minsi mikuru y’ubwigenge bwa Kongo no kubonana n’uwali Secrétaire Général wa ONU, yagaruka nk’uko na Colonel Logiest abyivugira mu gitabo ke, akamuheza hanze, undi yakwinjira yiyoberanyije, Ababiligi bakamusubiza hanze, ndetse bakamufungira i Bujumbura, Nyerere akaba ali we umufunguza. Nyuma y’aho Umwami yagiye guhatana muli Loni no gusaba ubwigenge bw’Urwanda. (Reba ijambo Umwami yahavugiye aho ryometse).
Ku birebana n’inama zabaye mu minsi ishize zigamije kwiga ikibazo cy’impunzi, Ambasaderi Ndagijimana yasobanuliye abali aho, iby’inama iheruka kubera i Paris (2/5/2015) ku butumire bwa CUPR ( Inteko y’ubumwe, amahoro n’ubwiyunge).  Iyo nama yasabye kandi ishimangira ko ibitekerezo bindi bijya gusa, bilimo ibyerekeye “clause de  cessation”, byashyirwa hamwe kugirango bigire umusaruro utubutse.
Abenshi bali mu nama bashyigikiye icyo gitekerezo, bemeza ko table ronde atali umuti w’ubuhunzi, aliko ko ali uburyo bwo kubona umuti. Basabye ko buli wese yahagurukira kubonera umuti ibibazo bishobora kudindiza icyo kifuzo cya Table ronde. Bose bemeranyije ko ubuhunzi buterwa n’imitegere mibi, kwimakaza bamwe ugaheza abandi mu byiza by’igihugu, ali byo twakwita ubutegetsi bw’indobanure.
Ntitwabura aliko  kuvuga ko mu baje mu nama hali abasaga n’abadashyigikiye iyo mishyikirano hagati ya Leta n’abatavuga rumwe nayo.  Hali uwasabye ko abali mu mahanga bose bitabira gahunda Leta yashyizeho halimo “diaspora” na “Ndumunyarwanda”
Mu bisubizo yabonye twavuga nk’uwamukuliye inzira ku mulima, akamubwira ko hali benshi bakemanga amanama ya diaspora kuberako usanga agamije urugomo rwo kwica abantu bali mu buhungiro, kwambura no “kubohoza” imitungo, n’ibindi bikorwa bigayitse. Naho ku byerekeye gahunda ya Ndumunyarwanda, Mukashema yasobanuye ko kuli we no ku bandi benshi, iyo gahunda ali iyo kugirango abahutu bajye bagenda bubitse umutwe, bitirirwe ubwicanyi n’andi mahano yose yabaye mu Rwanda, Inkotanyi zikomeze kwigira abere kandi ntawe utazi amarorerwa zakoze mu gihugu no hanze yacyo.
Ku byerekeye icyo Umuryango w’Abibumbye watumarira, n’ubwo bamwe bibukije ukuntu Loni yagiye itererana abanyarwanda mu  bihe bikomeye cyangwa ntigire icyo ibamalira kigaragara ( muli za 60, igihe cya jenocide, mu mashyamba ya Congo, TPIR,…), twasanze  dukwiye kwitabaza ishami ryayo  ryita ku bibazo by’impunzi (HCR), aliko ntitudamarare. Iyo unarebye neza usanga turamutse duteguye neza table ronde, tukabishishikalira, Loni yabidufashamo tukagera ku musaruro utubutse.
Mu bindi byahavugiwe, umuntu yavuga nk’akamaro ko guhuza abantu b’ingeri n‘amoko yose, kungurana ibitekerezo no gusobanukirwa ku mateka y’igihugu cyacu, kwigira hamwe uko abantu bakwiga kworoherana , n’ibindi.
Umwanzuro
Inama irangiye, Mpatswenumugabo  yashimiye abatanze ibiganiro hamwe n’abitabiliye inama, ashyigikira ko inama zisa n’iyi zazakomeza zikaba nyinshi, abanyarwanda bagashakira hamwe umuti w’ibibazo byabo  kugirango babane mu mahoro. Yashimye intambwe  y’ubworoherane no kuzuzanya byagaragaye mu nama, asaba ko twakomeza kwegera abantu b’inararibonye kugirango badufashe gusobanukirwa neza imizi y’ibyazahaje igihugu cyacu no kwigira hamwe uko umuti w’ibibazo byacu ukwiye kuzaba umeze n’uko tuzawunywa.
Icyo dupfana kiruta icyo dupfa kandi igihugu ni icya twese ,ntawe ugomba kugihezwamo.
……..   ……….. ………. …………  

Zuba ryaka (Fr. Harelimana)

$
0
0

Nkabura Jabo (rubanda15@yahoo.com) a écrit :

Zuba ryaka
Izuba rirazima i Nyarugenge
Ari abazimu bacaniye mu birunga
Gihanga ahaye imbwa Rwabugiri
Gatera atwenga na Nyiransibura
Ngunda asangiza Rwanyonga
Nyabingi yasuye Semuhanuka
Mashira ashyenga na Mutabazi
Ndori arabuguza na Rukara
Nyirabiyoro asetsa Rugaju
Basebya ajya inama na Nyagakecuru
Nyirarunyonga yongorera Mirenge
Ko Mwungeri yambaza Lyangombe
Gitera anenga ikibimutera
Ati: Bijyiyobyenda na Bihibindi
Muhumure iryirabuye rizaka
Kuko ntagahora gahanze
Froduald Harelimana
Rubanda15@yahoo.com
FB: Nkabura Jabo
Copyright © 2015

Site Web :
IP : 198.209.226.131


ITANGAZO RY’IHURIRO NYARWANDA(RNC) KURI REFERENDUM KW’ITEGEKONSHINGA RY’U RWANDA

$
0
0

Inama ya Biro Politiki y’Ihuriro Nyarwanda yateranye kuri uyu wa 20 Ukuboza 2015 kugira ngo irebe ibyo rimaze kugeraho inasuzume ingamba ziri imbere  muri iki gihe ryizihiza imyaka itanu rimaze rishinzwe ku itariki ya 12 ukuboza 2010.  

Nk’uko bigaragara, inama ya Biro Politiki y’Ihuriro ibaye mu gihe u Rwanda rumaze gukora ingirwa Referendum kw’Itegekonshinga (yatangajwe hasigaye icyumweru kimwe gusa ngo ibe) ifungurira amarembo Perezida Kagame kugira ngo azashobore kuba Perezida ubuzima bwe bwose. Twibuke ko, mu by’ukuri,  Paul Kagame ariwe utegeka u Rwanda kuva muri 1994. 

Muri iyo mwaka 21, Perezida Kagame yahinduye u Rwanda nk’umwihariko we. U Rwanda rwiyerekana nk’igihugu kirimo Demokarasi, ariko nta kuri kurimo. Perezida Kagame afite ububasha butagira gitangira. Perezida ategeka igihugu yifashishije agatsiko gato cyane k’abasirikare n’abasivire, akenshi bahuriye ku bisanira byo mu miryango no ku nyungu z’ubucuruzi.   Ako gatsiko ni nako kagenga ubucamanza n’ubukungu bw’igihugu.  Perezida Kagame, kubera ko ariwe ukuriye ibigo by’ubucuruzi byikubira amasoko atangwa na Leta kimwe n’indi mishinga irimo amafaranga menshi, yigwijeho umutungo ubarirwa muri za miliyari z’amadolari. 

Kugirango abashe gutegeka u Rwanda wenyine, Perezida Kagame yashyize iterabwoba ku Banyarwanda. Uburenganzira bwo kuvuga icyo utekereza nta nkomyi n’ubw’itangazamakuru bwaranizwe. Kutavuga rumwe n’ubutegetsi bifatwa nk’ubugambanyi kandi bigahanwa nkabwo. Abanenga ubutegetsi n’abari mu mashyaka ahanganye nabwo, byaba aribyo cyangwa babikekwaho, barafatwa bagafungirwa ubusa, bagahimbirwa ibyaha, bagakorerwa iyicarubozo cyangwa bakicwa nta rubanza, batsinzwe hanze cyangwa imbere mu gihugu. U Rwanda rwigaruriwe n’agatsiko k’inkozi z’ibib Itangazo rikurikira kuri radio Itahauka

Ijambo ry’umwami Kigeli V yifuriza abanyarwanda umwaka mwiza wa 2016

Ruanda and his deep culture ( Masabo Nyangezi in Daria, Rwanda rwa Kanyarwanda and more…)

1976 – 2016 : 40 years Boney M ( We’re Children of Paradise)

Resultats Sondage – Nouveau Sondage

$
0
0

Dans Notre dernier sondage

Pour pouvoir gagner l’élection,Kagame a dû pourchasser, séquestrer, voire tuer les opposants et les journalistes indépendants. Quelles sont les conséquences pour le gouvernement du FPR?

  • Perte de crédibilité internationale (30%, 112 Votes)
  • La suite des événements sera difficile à gérer (22%, 80 Votes)
  • Pas de conséquences (17%, 65 Votes)
  • Légitimation des luttes armées (10%, 38 Votes)
  • J’en sais rien (10%, 37 Votes)
  • Troubles intérieures (8%, 30 Votes)
  • Pertes d’aides financières (3%, 10 Votes)

Nouveau sondage: (Ushobora guhitamo ibisubizo birenze bibiri)

Remarque: Il y a un sondage inclus dans cet article, veuillez visiter le site pour participer à ce sondage.

 

Victoire Ingabire no muri mabuso ya Kagame aracyagerageza kuvugira abapfa akarengane!

$
0
0

Rwanda: Ubutumwa bwa Victoire Ingabire ku banyarwanda – Umwaka mushya muhire wa 2016

ingabire 2016
05/01/2016 00:07 Amakuru

Banyarwanda, Banyarwandakazi, Bavandimwe ,

Muli iki gihe turangiza umwaka wa 2015, mu izina ryanjye no mu izina ry’ishyaka nkuriye ali ryo FDU- Inkingi y’amahoro, ubusabane mu banyarwanda na demokarasi, nishimiye kubaramutsa no kubifuliza amahoro n’amahirwe mu mwaka mushya wa 2016. Muzagire ubuzima buzira umuze, muhinge mweze, muryame musinzire nta ntugunda, mwidagadure nta nkomyi, ari umuto ari umukuru yubahwe kubera ubumuntu bwe nuko ari ishusho y’Imana.

Aho mbohewe muli gereza ya Kigali, hamwe na begenzi banjye baharanira demokarasi n’umbwiyunge nyakuri mu byanyarwanda, ntabwo mpwema kubatekereza, gutekereza icyakorwa kugirango abanyarwanda tureke kuba ba ruvumwa barangwa ko kwicana dupfa ubutegetsi, kwitwa ba gashozantambara mu karere dutuyemo.

Mfite icyizere ko tuzagera igihe buri munyarwanda avuga ataniganwa ijambo, n’iyo yaba avuga ibitandukanye n’ibyo ubutegetsi buvuga, aho yumva ko ikimuha agaciro ali ibikorwa bye byiza n’icyo ashoboye gukora, atari ukugira ingufu zo gucecekesha abandi akoresheje ubwoko cyangwa akarere avukamo, cyangwa umwanya afite, umuryango avukamo cyangwa ubukire afite. Umwicanyi akitwa umwicanyi, umuntu mwiza akaba umuntu mwiza tutabanje kureba ubwoko aturukamo, agahinda ka buli wese kakumvikana, kagahabwa agaciro tutarebye ubwoko cyangwa umuryango umuntu avukamo. Ubutabera bukarengera buli wese nta kurobanura.

Ikimpa icyizere ko bizashoboka, ni uko nemera ubushobozi, umurava n’impano nyinshi Imana yaduhaye. Kandi nzi neza ko abanyarwanda benshi bashaka amahoro n’ubusabane hagati yabo no hagati y’abaturanyi babo; ko nta shiti abenshi bafite uwo mugambi, babishatse batsinda abake babi babangangamiye inyungu za buli munyarwanda. Dukoreye hamwe, abahutu beza, abatutsi beza n’abatwa beza , tugakoresha impano nyinshi Imana yaduhaye ntacyo tutashobora; Dufite abantu beza benshi mu bwoko bwose, dufite kandi abantu babi mu bwoko bwose, dufite amahirwe ko ali bake. Ariko nk’ukwo Martin Luther King yabivuze n’abandi “ ikica ibintu ntabwo ali ibikorwa by’abantu bake babi, ahubwo ni ukubera ko abantu benshi beza barebera abagira nabi ”.

Banyarwanda banyarwandakazi bavandimwe ,

Hashize iminsi mike muvuye muli Referendum yateguwe n’ishyaka FPR Inkotanyi kugirango bakuremo imbogamizi zabuza Nyakubahwa Prezida Paul Kagame kuyobora igihugu kugeza igihe ashakiye cyangwa ishyaka FPR rishakiye. Uko byagenze bibara umupfu, kuko muzi kundusha uko byabagendekeye kugirango mwemere uwo umushinga mwashyikirijwe na FPR. Ariko, ntimucike intege kuko tuzi neza ko atari ubwa mbere haba mu Rwanda cyangwa ahandi, ishyaka cyangwa abategetsi bashaka kwikubira ubutegetsi bibaho; icyakunze kugaragara ni uko bishira bigahinduka. Icyo mw’ishyaka ryacu duharanira ni uko byahinduka nta maraso amenetse nkuko bikunze kuba mu Rwanda kuva igihe cy’Ubwami kugeza aya magingo. Ukuri , turi kumwe n’Imana , dukorera twese hamwe, ntawe uzaduhagarika.

Tuzi neza ko imwe mu mpamvu zatanzwe zo guhindura itegeko nshinga byaba ari ukubera ibyiza Nyakubahwa Prezida yagejejeje ku banyarwanda. Nta gushindikanya ko hari abantu bake koko Leta yagejeje kuli byinshi, bakaba banasanga guhindura ubutegetsi bukava mu nzara za FPR byaba ari ukububikira amasahani yabo. Ariko munazi ko abenshi ari abapunguza umukandara buli munsi.

Nyakubahwa Prezida Kagame yabwiye abanyarwanda ko abahaye “cadeau” ya Noheli yuko atavuze oya ku byo bamusabye byo kongera kwiyamamaza, simusabye ngo amfungure, jyewe mwisabiye ko kuri ubu bunani, yaha “cadeau” abaturarwanda ibikurikira, kandi arabishoboye, akaba ali nacyo bavuga ko bamukundira .

1. Ubutabera: Nibugere kuli bose cyane cyane abatishoboye, n’abakene. Birazwi ko ibiciro by’amagarama yo gutanga ikirego m’urukiko byikubye inshuro 10 , abanyarwanda 36% bifuzaga gutanga ikirego ntibashobore kubikora nkuko Rapport ya Transparency Rwanda ibivuga.

2. Ubuvuzi: abaturage nibareke kwicwa urubozo kubera mutuel.

Abategetsi nibareke guhohotera abatishoboye, batakigira urwara rwo kwishima; barakubitwa, bamwe kugeza igihe baviriyemo umwuka, barafungirwa mubiro by’uturere, barabuzwa kurema isoko cyangwa bagahatirwa kugurisha utwabo kugirango batange mutuel.

Ikindi kandi Leta niyishyure ibitaro bitagishobora gufasha abaturage kubera ko Leta itabishyuye amafaranga ya mutuel, hamwe akaba agera kuri 55 million.

3. Uburezi. agaciro k’inyigisho nikazamurwe kandi umwana w’umukene arangize amashuli.

Abayobozi banyuranye mu gihugu cyacu bemera ko abanyeshuri basohoka muri kaminuza zo mu Rwanda nta bumenyi buhagije baba bafite bwatuma bashobora kwiga imishinga minini nko mu by’amashanyarazi, ubuhinzi na za mines. Ibi ko aribyo bituma Leta ikoresha abanyamahanga batwara amafaranga menshi igihugu. Agaciro n’ishema ryacu bizava he?

Leta niyerekane uko izarangiza ikibazo cy’abana benshi bava mu mashuri kubera ubukene buri kugenda bwiyongera mu miryango imwe nimwe nk’uko byagaragajwe n’imwe mu miryango ifasha leta gukora igenamigambi na statistiques.

4. Ubushomeri bw’abasore n’inkumi. Nihajyeho gahunda ihamye yo gukemura icyo kibazo cy’ubushomeri bw’urubyiruko.

Imibare yerekana ko 42% babasore n’inkumi ari abashomeri cyangwa bakora imirimo itagira aho ihuriye n’ibyo bize. Urugero n’abasore barangije kaminuza icyiciro cya kabili bikorera amakara kugirango babone icyo kurarira.

5. Ubuhinzi: Leta nikureho urujijo kandi ihagarike ibikorwa bikenesha abaturage.

Abahinzi barinubira ko umusaruro w’ibigoli na karoti udafite isoko, nyamara ministeri y’ubucuruzi ikavuga ko igura ibigori hanze kubera ko bidahagije mu Rwanda. Abaturage nibamenye ukuli.

Ikindi abahinzi b’imyumbati, urutoki baravuga ko imbuto z’indobanure bahawe zirwaye bikaba byarateye uburwayi bwa kabore na kirabiranya. Ubukene ni bwose. Muli ubwo bukene mutuel izava he? Amafaranga y’amashuli azava he? Abafata inguzanyo muri za banki ntibazashobora kwishyura, ifaranga rizava he ryo kugura icyo barya kubera ko babujijwe guhinga ibyo leta idashaka?

6. Ubukungu

i. Leta niyongere umushahara w’abakozi.

Ishyirahamwe rya za “syndicats” z’abakozi mu Rwanda ryatangaje ko 62% ry’abakozi bahembwa 50.000frw. Kubera ko ibiciro ku masoko bizamuka buri munsi kandi babazwa byinshi, nka minerval y’umwana umwe ntabwo iri hasi ya 65.000Frw, ntibagishobora no kugura ibiryo bihagije. Biragaragara ko ntakubaza umusaruro umuntu wa buraye uba muke.

ii. Guhahirana: leta nifashe vuba na bwangu abaturage bo mu majyepfo n’amajyaruguru guhahirana

Umuhanda uhuza akarere k’amajyaruguru – uburengerazuba – amajyepfo, ugatuma haba ubuhahirane hagati ya Vunga – Ngororero – Ruhango, ntugikoreshwa kubera ko ikiraro cyo kumugezi wa Rubagabaga cyacitse ubu hashize imyaka irenga ibiri. Abaturage bahora batabaza kuko abenshi bari bafite amamodoka b’abacuruzi, ubucuruzi bwarahagaze n’ibiciro bikomeje kwiyongera kuko baca inzira ndende.

iii. Abakozi badahembwa

Hafi mu gihugu hose haravugwa ba rwiyemezamirimo bapatanye kubaka ibyumba by’amashuri ya “9 years’ basis school” hashize imyaka irenga itatu leta itabishyura, nabo ntibishyure abo bakoresha. Ibi bikaba byarakenesheje abaturage. Nyakubahwa Prezida Kagame natabare aba baturage.

iv. Amashanyarazi: Gufasha abacuruzi bato kubona amashanyarazi buli gihe.

Vision 2020 harimo ko abanyarwanda bazaba bafite amazi 100%. Ubu ngubu 20% nibo bonyine bayafite. Abayafite nabo ahora acikagurika kuburyo bitangiye gukenesha abacuruzi baciriritse, ibicuruzwa byabo byangizwa nicikagurika ry’amashanyarazi. Leta nitabare.

v. Ruswa: Leta niyishyuze ibikomerezwa birigisa akayabo k’amafaranga yagombaga kujya muli “services” zifasha abaturage.

Urebye imibare itangazwa n’umugenzuzi w’imari ya leta usanga amafaranga anyerezwa mu isanduku ya leta agenda yiyongera uko umwaka utashye: 2011-2012 hanyerejwe miliyoni 800 ; 2012-2013 hanyerejwe miriyari imwe ; 2013-2014 hanyerejwe miriyari imwe na miliyoni 500. Ikibazo abanyarwanda dufite kugeza ubu, usanga abafatwa ari abatwaye atarenze na miliyoni, ibihangange ntawe ubikoraho.

Abaturage hirya no hino mu gihugu bavuga ko ntawe baha inka adatanze nibura 5000frw. Umuvunyi mukuru aherutse gutangaza ko 50% y’amafaranga agenewe gushyirwa mu mushinga yo gufasha abakene ajya mu mifuka y’abayobozi.

Nyakubahwa Prezida wa Republika ufite inzego nyinshi zikulikirana cyangwa zagombye gukulikirana ibi bintu, ufite kandi ubushobozi bwo kubikora, ndizera ko muzashobora kurangiza cyangwa kuzaba muli hafi kurangiza ibi bibazo by’abaturage.

Banyarwanda , banyarwandakazi, basangirangendo mu guharanira demokarasi n’ubwiyunge , n’igihugu kigendera ku mategeko, nongeye kubifuriza umwaka mushya muhire. Dufatanye kandi gushimira Imana, tunayisaba kuturinda ikibi cyose aho cyaturuka aho ari ho hose. Turi kumwe nayo ninde waduhangara?

Murakarama.

Victoire Ingabire Umuhoza

Prezidante wa FDU-Inkingi

Kigali 31 Ukuboza 2015

Aho kwica gitera, mwice ikibimutera: Kagame ngo yaba abiterwa n’indwara ya Bwaki!

$
0
0

 

Partie I : Résumé de la vie de Kagame – Par Ruth V. Bastelaere

Aho kwica gitera, mwice ikibimutera: Kagame ngo yaba abiterwa n'indwara ya Bwaki!

Save

Kagame est né le 23 octobre 1957 à Gitisi-Nyamagana, Ruhango, dans l’actuelle province du Sud du Rwanda, qui était à l’époque la préfecture de Gitarama.

Rutagambwa, le père de Kagame a fui le Rwanda en 1959, lors de la révolution sociale, vers le Burundi. Laissant derrière lui sa femme Astérie Rutagambwa et les enfants. Madame Rutagambwa a quitté le Rwanda vers l’Ouganda avec les enfants, autour des années 1961. Peu de temps après, ils ont rejoint Monsieur Rutagambwa au Burundi, le trouvant dans une situation de dépendance alcoolique. La vie a été très difficile pour la famille, surtout que le père avait un complexe de supériorité tutsie. Son appartenance à l’ethnie tutsie lui avait fait croire que seulement les Hutus devraient travailler pour les Tutsis. Ainsi, Madame Rutagambwa devrait se battre pour survivre et faire vivre sa famille avec les maigres moyens. Elle devrait pourvoir pour toute sa famille. Par conséquent, le jeune Kagame a souffert de malnutrition sévère (kwashi-marasme), au point où sa famille le cachait dans la maison pour qu’il ne soit pas vu par le public. Pire encore, il eut des moments où sa propre grande soeur qui souffre de désordre bipolaire a tenté de jeter le petit Kagame dans le lac Tanganyika, heureusement sans succès. Sans le savoir, la grande soeur tentait d’empêcher le destin du petit Kagame qui sera plus tard, un personnage très important dans l’exécution des missions d’extermination du peuple hutu de la région des grands lacs africains, de l’expansion de l’empire hima, des pillages des ressources naturelles de la région au profit des grands maîtres de ce monde et du viol systématique des femmes bantoues à l’Est de la République démocratique du Congo. (Sur ce dernier sujet, lire :

http://www.un.org/africarenewal/fr/magazine/january-2007/les-femmes-du-c… et

http://www.lemonde.fr/afrique/article/2013/07/16/dans-l-est-du-congo-les…).

La misère au Burundi a forcé la famille de Kagame à immigrer en Ouganda, au camp de réfugiés de Nakivale. Quelques années après, son père est décédé suite au cancer d’estomac dû à son alcoolisme. Madame Rutagambwa continua, comme d’habitude, à se débrouiller toute seule pour subvenir aux besoins de sa famille. Delà, Kagame tout frustré, a eu la chance de commencer l’école primaire puis l’école secondaire. Comme sa capacité intellectuelle était limitée (probablement suite à la malnutrition sévère de son enfance), il n’a pas pu terminer l’école secondaire. De ce fait, il se dirigea à Kampala où il a dû endurer toute une litanie de conditions de vie extrêmement difficiles – de la prostitution (aux femmes beaucoup plus âgées que lui), de la vente des arachides et des cigarettes, du banditisme sur les rues de Kampala, etc. Il aurait pu poursuivre l’enseignement secondaire (toujours sans succès), dans une école secondaire modique de Kampala. Constatant cet échec cuisant, Kagame est parti en aventure à Nairobi, au Kenya, où il a réussi à se faire embaucher comme convoyeur des matatu (les fameux minibus de Nairobi).

Apprenant que Museveni recrutait pour sa guérilla, Kagame a quitté Nairobi pour joindre Museveni en Tanzanie. Fondateur du Front de salut national, Museveni avait la mission de renverser le pouvoir de Idi Amin Dada. En réalité, la mission était de renverser le régime bantou (similaire au peuple hutu de la région des grands lacs africains) afin de le remplacer par le régime hamite nilotique (similaire au peuple tutsi de la même région). Faisant preuve de bon guerrier, surtout sous l’aspect d’espionnage et de torture, Kagame a pu gagner la confiance et les mérites de Museveni.

Pour le moment, je m’arrête par ici. Dans la partie II, je continuerai avec les relations entre Museveni et Kagame et le recrutement de Kagame par les Anglais et les Américains. Je terminerai en abordant le sujet du partenariat entre le Rwandais Kagame et le Burundais Hussein Radjabu : leur collaboration n’a pas commencé en 2014 mais vers la fin des années 1990.

A suivre…

(Partie I de l’Analyse: Kagame et Museveni ont une même mission, donc, ce dernier ne peut pas être le médiateur dans la crise du Burundi.)

Bruxelles, le 05/01/2016

Boîte de commentaires Facebook/Yahoo

4 Comments
Sort by
Add a comment…
Zungu Jean-Marie ·
La frustration et le sens d’ injustice (a tort ou a raison) peuvent servir de motivation extreme. Le comble de malheur c’ est que quand cette motivation sert d’ un outil d’ aiguillement pour une vengeance contre les innocents, cela finit par un cercle visceral produisant les memes effets avec une intensite qui ne fait que s’ agrandir.
Like · Reply · like1 · 21 hrs

Delon Désiré Irakiza

Le kwashi-marasme attaque le système nerveux et entraine une insuffisance ou un arrêt des activités intellectuelles, d’après les hommes de science.

Anne Marie Fauchet Karikurubu

physiquement et moralement je comprends pourquoi il est comme il est on vieillie comme on a vécu. il a été malheureux et il est toujours malhereux et il finira en enfer.
Like · Reply · 10 hrs
César Abel Mayele ·
Bonjour .
Je voudrais apporter un bref commentaire sur votre rédaction. L’objectif n’est pas de vous contredire dans votre pensée mais c’est d’apporter certaines clarifications.
D’emblée, Idi Amin Dada n’est pas de l’ethnie bantoue. Comme référence, vous pouvez consulter ce site : https://fr.wikipedia.org/…/Liste_des_groupes_ethniques… des groupes ethniques d’Afrique
Donc il ne faut pas pensé que ce que les belges ont enseigné au Burundi à propos des ethnies soit une vérité. Les Belges ont confondu le nez à l’ethnie comme si tous les Belges avaient le nez semblable. La même chose pour la taille, comme si tous les Belges avaient la même taille.
Si vous avez besoin de savoir plus sur l’origine du peuple Bantou, veuillez consulter ce site : http://israelitesantiquebantous.blogspot.com/

John Nahimana

NB:PARDON POUR MON FRANCAIS

-Les tutsi sont des bantus,ils sont nos frere de sang,.la difference est que ils vivaient d’elevage aussi longtemps.
Les memes personnes samblable au tutsi tu peux les trouver a chaque ethnie en afrique au milieu meme d’une meme ethnie.
Meme ici en afrique du sud c’est facile de trouver les tutsi dans une meme ethnie comme xhosa ou sotho or zulu au sein d’une meme ethnie .seulement les samblants au tutsi sont toujours minoritaires et semblemt vivre avec les vaches. mais ils ont la meme langue et meme region et meme ethnie avec d’autres peuples appartenance.MAIS…See More


Abanyarwanda aho bari hose barahamagarirwa kuba ba El Lute (Turugarijwe kurusha uko byahoze!)

$
0
0

Mu makuru ahererekanwa mu Banyarwanda hirya no hino muri iki gihe, nuko Kagame n’udutsiko twe tw’inkozi z’ibibi kuva umwaka utangiye bakajije umurego mu gutoteza abanyarwanda aho bari hose (Bitwaje ngo ko babiherewe uburenganzira n’abaturage.) Umunyarwanda aho ari hose ubu akwiye guhumuka amaso. Baje batubeshya Demokarasi. Baratudurumbanya ngo abategetsi ba repubulika barihambira ku butegetsi, ngo nta butegetsi bw’umuntu umwe bubaho. Benshi mu banyarwanda bati ibyo nibyo koko. Baritsibagura biratinda, kugeza aho bisenyeyeho inzego z’ubutegetsi. None? Undi ati « ubwo mumpaye yego yo kubakazamo iminyururu, nanjye kuva ubu ndabibemereye! » Bizabe ukuri ko urwishigishiye arusoma? Ibyo aribyo byose abanyarwanda bakwiye kugira bati « Oya birahagije. Ndetse birarenze. » Igihe cyose abanyarwanda bagihigwa bukware bakwizwamo ibinyoma by’abifitiye inyota y’ubutegetsi, uyu wari umwanya wo kuzirikana no gusubiza ubwenge ku gihe. Abanyarwanda nibagire bati « Hoya » (Abenshi ni ababivugira ku mutima). Abari basinziriye nibave mu bitotsi. Kudemissiona mu gihe nk’iki (biboneka cyane muri za organisations zo hanze zivuga ko ziharanira uburenganzira bwa rubanda) ni uguha urwaho ibikorwa bibi bishobora kugirirwa abaturage mu minsi itaha. Akaburiye mu isiza ntikabonekera mu isakara. Uwizeraga ubutabera kuri RPF bisa nk’aho ntwabwo azigera abona. Mu gihe nta kimenyetso na kimwe Kagame n’abambari be batanga ko hari ubushake bwo gufata ikindi icyerekezo, kubaha umugisha mubyo barimo muri iki gihe bingana no gutatira igihugu na rubanda. Ni aha buri wese kugira umwanya wo gutekereza. Guheza rubanda mu bucakara, cyangwa se guharanira ko rubanda isubizwa Ukwishyira ukizana.

La Redaction, Le Mediateur

Cliquer ici pour voir la vidéo.

**************************************************************

COM135/2015 – Rwanda: Recrudescence de persécutions contre les opposants

14.12.2015
Abanyarwanda aho bari hose barahamagarirwa kuba ba El Lute (Turugarijwe kurusha uko byahoze!) cbde4d5a8e

 

Rwanda: Recrudescence de persécutions contre les opposants politiques

 

Le Centre de Lutte contre l’Impunité et l’Injustice au Rwanda (CLIIR) dénonce et condamne les récentes persécutions dirigées contre les opposants politiques qui résistent pacifiquement au régime du président rwandais Paul Kagame. Rappelons que ce dernier a ordonné récemment le changement de la constitution rwandaise pour mieux s’accrocher au pouvoir jusqu’en 2034 et s’assurer l’impunité pour tous les crimes qu’il a commandités au Rwanda et en République Démocratique du Congo (RDC) depuis 1990 jusqu’à ce jour.

Ces persécutions s’amplifient suite à l’annonce par le régime Kagame d’un Référendum prévu pour le vendredi 18 décembre 2015 pour forcer le peuple rwandais à avaliser les modifications apportées à la Constitution Rwandaise pour assurer la longévité au pouvoir du président Paul Kagame et son parti le Front Patriotique Rwandais (FPR).

Chronologie des récentes persécutions contre l’opposition

- See more at: http://www.cliir.org/detail/com1352015-rwanda-recrudescence-de-persecutions-contre-les-opposants.html#sthash.PTbxIBgF.dpuf

 

INTEKO Y’ UBURUNDI YATERANYE ISHINJA U RWANDA GUTEZA U BURUNDI INTAMBARA(Itahuka)

$
0
0

 

Nyuma y’ aho Umuryango w’ ubumwe bw’ afrika bufashe icyemezo cyo kujyana ingabo zawo mu Burundi zigera ku bihumbi 5000, Uburundi uyu munsi nyuma y’ Inama yabashinga mateka, yamaganiye kure uwop mugambi bavuga ko bazawutekerezaho bitonze. Ni mugihe ariko Ubumwe bw’ Afrika bwo bwahaye u Burundi amasaha 96 hanyuma bitaba ibyo ugafata icyemezo cyo kohereza ingabo byanga bikunda!!

Mu itangazo Inama y’ Inteko yasohoye, u Burundi bwanavuze ko u Rwanda arirwo ruri inyuma yumugambi wo guhungabanya amahoro muburundi, bunarega uwo muryango kuba indorerezzi muri icyo kibazo.

Kagame we hagati aho arakataje mukwivuguruza. Uyu munsi afungura inama y’ Umushyikirano ati; Nitwe birebba guhindura itegeko nshinga si abazungu.

http://www.blogtalkradio.com/radioitahuka/2015/12/22/inteko-y-uburundi-yateranye-ishinja-u-rwanda-guteza-u-burundi-intambara

Justin Bahunga arasobanura imigambi n’imigabo by’ishyaka FDU Inkingi_2016

Mavenge guhimba indirimbo inoze bimutwara imyaka ine (Izuba rirashe)

$
0
0

 

Mavenge guhimba indirimbo inoze bimutwara imyaka ine (Izuba rirashe) dans Arts, litterature et poésie mavenge-696x443
Mavenge (Ifoto/Irakoze R.)

Umuhanzi Mavenge Sudi anenga abahanzi b’ubu ko basigaye basohora ibihangano batafatiye umwanya uhagije mu kubitegura mu myandikire no mu butumwa.

Mavenge avuga ko igihangano cyiza nibura gihimbwa mu gihe kirenze amezi atanu, aho umuhanzi abanza akajora yitonze ibyo agiye gusohora n’ubutumwa agiye guha abazakunda icyo gihangano cye.

Yifatiyeho urugero, Mavenge avuga ko we nyinshi mu ndirimbo ze azihimba mu gihe kiri hejuru y’umwaka umwe, ariko ko akenshi abona inyinshi mu ndirimbo ze azisohora nyuma y’imyaka ine yarazihimbye akizikosora.

Aha niho avuga ko izi ndirimbo zisohoka zifatika, zitanga ubutumwa abantu b’ingeri zose; baba abagezweho n’abazaza.

Mavenga avuga ko indirimbo nziza ihimbwa mu mezi nibura atanu (Ifoto/Irakoze R)
Mavenga avuga ko indirimbo nziza ihimbwa mu mezi nibura atanu (Ifoto/Irakoze R)

Agira ati  “Njye ndi umunutu usohora indirimbo imwe mu myaka itari munsi y’ine, nkabanza ngakora igihangano nkakijora nkareba ubutumwa burimo, nkareba ibyo ngiye guha Abanyarwanda ubutumwa burimo nkareba icyo igihangano cyanjye kizabigisha.”

Mavenge yongeraho ati “Bariya bavuga ngo bahanze indirimbo umunsi umwe ikaba isohotse, biriya ni amakosa. Nibura iyo imaze amezi ane, hiyongereyeho abiri bikaba atandatu nibwo igihangano uba umaze kukiyungurura ukakireba neza cyarabaye umuranzi ukareba ko icyo gihangano kirimo ubutumwa bwimbitse mu Kinyarwanda.”

Kuri we avuga ko indirimbo yakozwe mu gihe gito yagombye kuba yakozwe mu gihe cy’amezi nibura ane, ko ubu ari bwo umuhanzi asohora indirimbo yashishojeho.

Aha niho Mavenge atavuga rumwe n’abantu bavuga ko yazimye, kuko ngo ari mu nganzo, aho ari gutegura ibihangano bindi bishya akabifatira umwanya ngo bizasohokane umwimerere.

Agira ati “Ubu tuvugana mfite ibihangano nahimbye bimaze nk’imyaka ibiri itatu, indirimbo nziza cyane buri wese ashobora kumva akavuga ati ‘iyi ni indirimbo pe!’”

Mavenge avuga ko mu gihe abahanzi b’u Rwanda bazabasha gusohora indirimbo bitondeye bizajya bituma zidasaza vuba.

Mavenge avuga ko nta ndirimbo ihimbwa umunsi umwe ngo ibe yaramba (Ifoto/Irakoze R.)Mavenge avuga ko nta ndirimbo ihimbwa umunsi umwe ngo ibe yaramba (Ifoto/Irakoze R.)

Mavenga aganira n’itangazamakuru, asaba abahanzi kujya bafata umwanya uhagije wo gutegura ibihangano byabo (Ifoto/Irakoze R.)
Mavenga aganira n’itangazamakuru, asaba abahanzi kujya bafata umwanya uhagije wo gutegura ibihangano byabo (Ifoto/Irakoze R.)
sugira-banner-igihe dans Arts, litterature et poésie
SHARE
Facebook
Twitter

 

Cyprien Rugamba – Yumve Imirindi

Viewing all 298 articles
Browse latest View live